JUGOSLOVENSKA NARODNA ARMIJA je bila
zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti, radnih ljudi i
građna SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije).
Bila je deo jedinstvenih oružanih snaga SFRJ. Zajedno sa
teritorijalnom odbranom SFRJ imala je zadatak da: štiti
nezavisnost, integritet, teritorijalnu celokupnost i ustavom
utvrđeno društveno uređenje zemlje. Svojom organizacijom,
naoružanjem, visokim stepenom opremljenosti, obučenosti i
čvrstim moralno-političkim jedinstvom , činila je udarni deo
oružanih snaga SFRJ. Bila je namenjena i osposobljena za
vođenje oružane borbe na celom jugoslovenskom ratištu u zahvatu
osnovnih strategijskih i operativnih pravaca na kopnu, moru i u
vazdušnom prostoru a protiv glavnih grupacija agresora.
Prvenstveno je bila osposobljena i namenjena za kombinovani i
frontalni oblik oružane borbe. Zbog toga je bila posebno
opremljena i osposobljena za protiv-oklopnu i protiv-vazdušnu
borbu sa glavnim grupacijama oklopno-mehanizovanih,
vazduhoplovnih i pomorsko-desantnih snaga agresora. Svojim
postojanjem u miru JNA je bila značajn faktor unutrašnje
stabilnosti i bitan činilac odvraćanja od agresije na SFRJ.
JNA je bila organizovana u vidove, rodove i
službe, a ovi u odgovarajuće
komande, jedinice i ustanove. Vidovi su bili:
Kopnena vojska (KoV), Ratno vazduhoplovstvo i
protiv-vazdušna odbrana (RV i PVO) i Ratna mornarica (RM).
Rodovi su bili: pešadija, oklopne jedinice,
artiljerija, artiljerijsko-raketne jedinice PVO, granične
jedinice, inžinjerija, atomsko-biološka-hemijska odbrana (ABHO),
veza, pomorstvo, avijacija, elektronsko izviđanje i
protivelektronska dejstva (EI i PED) i vazdušno osmatranje,
javljanje i navođenje (VOJIN). Službe su bile:
tehnička služba KoV, vazduhoplovnotehnička, mornaričkotehnička,
intendantska, sanitetska, veterinarska, saobraćajna,građevinska,
pravna, geodetska, finansijska, administrativna, informatička i
muzička služba. Rodovi i službe su bili jedinstveni (za sva tri
vida), s tim što su neki od njih više pripadali određenom vidu
po prirodi organizacije i namene (na pr. oklopne jedinice u KoV).
Vojna obaveza u JNA bila je opšta.
Sastojala se od regrutne obaveze, obaveze služenja vojnog roka,
i služenja u rezervnom sastavu. U socijalističkoj Jugoslaviji
postojao je sistemopštenarodne odbrane i društvene samozaštite,
pa je tako JNA bila "zajednička oružana sila svih naroda i
narodnosti i svih radnih ljudi i građana SFRJ". Pripadnikom
oružanih snaga smatrao se svaki građanin "koji sa oružjem u ruci
učestvuje u otporu protiv napadača". Služenje vojnog roka u JNA
trajalo je (zavisno od vremenskog perioda) od tri godine do
godinu dana. U JNA je korišten, tada službeni jezik, srpsko-hrvatski
jezik i pismo latinica.
Činovi
u oružanim snagama SFRJ i Jugoslovenskoj narodnoj armiji su bili:
Činovi vojnika: razvodnik,
desetar, mlađi vodnik; Činovi podoficira: vodnik, vodnik I klase,
stariji vodnik, stariji vodnik I klase, zastavnik, zastavnik I.
klase; Činovi oficira: potporučnik, poručnik (poručnik
korvete *), kapetan (poručnik fregate *), kapetan I klase (poručnik
bojnog broda *), major (kapetan korvete *), potpukovnik (kapetan
fregate *), pukovnik (kapetan bojnog broda *); Činovi generala i admirala: general-major (kontraadmiral
*), general-potpukovnik (viceadmiral *), general-pukovnik (admiral
*), general armije (admiral flote *). (Obeleženo sa * su činovi
u Ratnoj mornarici).
Doživotni Vrhovni komandant Oružanih snaga SFRJ
je
bio Maršal Josip-Broz Tito. Posle njegove smrti (1980.) ovaj čin
u JNA se ukida a ulogu Vrhovnog komandanta preuzima kolektivni
organ tj. Predsedništvo SFRJ.
Jugoslovenska narodna armija svoje korene vuče iz narodno-oslobodilačke
borbe (NOB) i Partizanskih odreda Jugoslavije.
Tokom Drugog svetskog rata osnovana je 21. decembra 1941. godine
u mestu Rudo Prva proleterska narodno-oslobodilačka udarna
brigada Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), kao
prva regularna vojna formacija partizanskih jedinica. Krajem
Drugog svetskog rata, 1. marta 1945. godine, NOVJ dobija naziv
Jugoslovenska armija (JA). Povodom proslave
desetgodišnjice razvoja, 22. decembra 1951. godine,
Jugoslovenska armija je preimenovana u Jugoslovensku narodnu
armiju (JNA), čime je i formalno naglašen njen narodni,
socijalistički i revolucionarni karakter. Po nekim vojnim
procenama JNA je bila četvrta ili peta vojna sila u Evropi.
Cepanjem a kasnije i
raspadom SFRJ Jugoslovenska narodna armija je izgubila koheziono
jedinstvo i bila je urušena iznutra! Iznikla iz antifašističke
borbe i stvorena od naroda i narodnosti u Jugoslaviji počela je
da se raspada sa secesijom nekih jugoslovenskih republika (1991.
godine). Nesrećno se povlačila sa teritorije Slovenije, Hrvatske
i BiH a kasnije i sa teritorije Makedonije. Nacionalni kadrovski
ključ se drastično promenio i JNA je izgubivši širu podršku
pojedinih naroda i narodnosti u bivšoj SFRJ i zvanično ukinuta
20. maja 1992. godine proglašenjem Vojske Jugoslavije kao
oružane sile Savezne Republike Jugoslavije.
ešarpa za starešine JNA
Državna himna
SFRJ
Kovani novac i novčanice SFRJ(klik na slike)
Социјалистичка
Федеративна Република Југославија
Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija
Socialistična Federativna
Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) je bivša jugoslovenska država koja je postojala od kraja
Drugog svetskog rata, sve dok se nije raspala tokom građanskog rata
izmedju 1991 -1995.g. Ona je bila socijalistička država koju su činile
teritorije Socijalističkih Republika:
Slovenija
Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Srbija (sa pokrajinama Vojvodina i Kosovo)
Crna Gora
Makedonija
Formirana je na konferenciji AVNOJa u Jajcu, (od 29. novembra do 4.
decembra 1943.) godine kao naslednica Kraljevine Jugoslavije pod imenom
Demokratska Federativna Jugoslavija.
29. novembra 1945. godine menja ime u Federativna Narodna Republika
Jugoslavija, dok je 1963. godine konačno promenila ime u
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Glavni grad SFRJ
bio je Beograd. SFRJ se graničila sa Italijom i Austrijom na
severozapadu, Mađarskom i Rumunijom na severu, Bugarskom na istoku i
Grčkom i Albanijom na jugu. Zapadni deo republike je izlazio na
Jadransko more.
Prvi predsednik posleratne Jugoslavije je bio Ivan Ribar,
a predsednik Vlade je bio Josip Broz Tito. 1953. godine, Tito
je postao predsednik, a 1974. godine je proglašen za doživotnog
predsednika.
Jugoslavija je 1948. izbačena iz Informbiroa zbog nepristajanja da
prihvati sovjetsko vođstvo u socijalističkim državama.
Za razliku od ostalih evropskih socijalističkih zemalja, SFRJ nikada
nije bila članica Varšavskog ugovora, i održavala je bliske veze sa
zapadnim vladama. SFRJ je bila osnivač (1961.g) i jedan od najvažnijih
članova Pokreta nesvrstanih. Upravo zbog tog balansa između
istoka i zapada, uživala je visoki ugled u svetu.
SFRJ je bila zemlja "samoupravnog socijalizma", sa jednopartijskim
delegatskim sistemom predstavljanja, planskom privredom i specifičnim
sistemom tzv. radničkog samoupravljanja.
Najznačajnija promena u granicama SFRJ se desila 1954 - Londonski
memorandum, a susedna
Slobodna Teritorija Trsta ukinuta Osimskim sporazumom1975.g Jugoslovenska
Zona B, koja je pokrivala površinu od 515,5 km2, je postala deo SFRJ.
Zonu B je već prethodno okupirala Jugoslovenska armija
.
Vojne Zastave JNA
Josip Broz Tito
(25.05.1892. -04.05.1980.)
Predsednik SFRJ i Vrhovni komandant Oružanih snaga
SFRJ
od 14.01.1953.g do 04.05.1980.godine
Posle Titove smrti (04.05.1980), tenzije između naroda Jugoslavije su
porasle. U junu 1991. Slovenija i Hrvatska su odlučile da prekinu sve
veze sa ostalim republikama i postanu nezavisne države , što je bio kraj
SFRJ (kako je proglasila Arbitražna komisija na Mirovnoj konferenciji za
bivšu Jugoslaviju). Njih su pratile republike
Makedonija u septembru 1991. i Bosna i Hercegovina u martu 1992.
Republike Srbija i Crna Gora su bile protiv nezavisnosti ovih republika.
Rat je vođen najpre u Sloveniji, zatim i u Hrvatskoj (1991-1995) i
konačno u Bosni i Hercegovini. Rat u Bosni i Hercegovini je završen
Dejtonskim mirom (21. novembar 1995). Srbija i Crna Gora su 27. aprila
1992. formirale Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je 2003. reformisana
i preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. Ova država
je prestala da postoji juna 2006. nakon referenduma onezavisnosti Crne
Gore.
Sajt je konfigurisan za
Internet Explorer i
rezoluciju ekrana 1280x1024 * * *
poslednje izmene su izvršene:
13-07-2016
Web-master:
Mil@n-14.ič-Postojnae-mail:
izvidjaci14cete@free.fr