* * * J  N  A   -    S  F  R  J * * *

POČETNA STRANA
JNA - SFRJ
IZ ŽIVOTA ČETE
IZ SEĆANJA
OPREMA I TEHNIKA
TEREN-SARADNJA
ANEGDOTE
FOTO ALBUMI
KNJIGA - KONTAKT

grb SFRJ

Zastava SFRJ

Dan Republike 29.novembar

grb JNA

 

 

 

Dan JNA 22.decembar

JLA-Jugoslovanska Ljudska  Armada

Značka primernog vojnikaZnačka - primeran vojnik

 

 

 

 

Značka Titove garde

Značka Srednje Vojne škole KoV (posetite sajt)

Značka Vojne akademije KoV

Značka Škole rezervnih oficira

Značka graničnih jedinica

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima

 

 

JUGOSLOVENSKA NARODNA ARMIJA je bila zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti, radnih ljudi i građna SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Bila je deo jedinstvenih oružanih snaga SFRJ. Zajedno sa teritorijalnom odbranom SFRJ imala je zadatak da: štiti nezavisnost, integritet, teritorijalnu celokupnost i ustavom utvrđeno društveno uređenje zemlje. Svojom organizacijom, naoružanjem, visokim stepenom opremljenosti, obučenosti i čvrstim moralno-političkim jedinstvom , činila je udarni deo oružanih  snaga SFRJ. Bila je namenjena i osposobljena za vođenje oružane borbe na celom jugoslovenskom ratištu u zahvatu osnovnih strategijskih i operativnih pravaca na kopnu, moru i u vazdušnom prostoru a protiv glavnih grupacija agresora. Prvenstveno je bila osposobljena i namenjena za kombinovani i frontalni oblik oružane borbe. Zbog toga je bila posebno opremljena i osposobljena za protiv-oklopnu i protiv-vazdušnu borbu sa glavnim grupacijama oklopno-mehanizovanih, vazduhoplovnih i pomorsko-desantnih snaga agresora. Svojim postojanjem u miru JNA je bila značajn faktor unutrašnje stabilnosti i bitan činilac odvraćanja od agresije na SFRJ.

JNA je bila organizovana u vidove, rodove i službe, a ovi u odgovarajuće komande, jedinice i ustanove. Vidovi su bili: Kopnena vojska (KoV), Ratno vazduhoplovstvo i protiv-vazdušna odbrana (RV i PVO) i Ratna mornarica (RM). Rodovi su bili: pešadija, oklopne jedinice, artiljerija, artiljerijsko-raketne jedinice PVO, granične jedinice, inžinjerija, atomsko-biološka-hemijska odbrana (ABHO), veza, pomorstvo, avijacija, elektronsko izviđanje i protivelektronska dejstva (EI i PED) i vazdušno osmatranje, javljanje i navođenje (VOJIN). Službe su bile: tehnička služba KoV, vazduhoplovnotehnička, mornaričkotehnička, intendantska, sanitetska, veterinarska, saobraćajna,građevinska, pravna, geodetska, finansijska, administrativna, informatička i muzička služba. Rodovi i službe su bili jedinstveni (za sva tri vida), s tim što su neki od njih više pripadali određenom vidu po prirodi organizacije i namene (na pr. oklopne jedinice u KoV).

Vojna obaveza u JNA bila je opšta. Sastojala se od regrutne obaveze, obaveze služenja vojnog roka, i služenja u rezervnom sastavu. U socijalističkoj Jugoslaviji postojao je sistemopštenarodne odbrane i društvene samozaštite, pa je tako JNA bila "zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana SFRJ". Pripadnikom oružanih snaga smatrao se svaki građanin "koji sa oružjem u ruci učestvuje u otporu protiv napadača". Služenje vojnog roka u JNA trajalo je (zavisno od vremenskog perioda) od tri godine do godinu dana. U JNA je korišten, tada službeni jezik, srpsko-hrvatski jezik i pismo latinica.

Činovi pripadnika JNAČinovi u oružanim snagama SFRJ i Jugoslovenskoj narodnoj armiji su bili:
Činovi vojnika
: razvodnik, desetar, mlađi vodnik;
Činovi podoficira: vodnik, vodnik I klase, stariji vodnik, stariji vodnik I klase, zastavnik, zastavnik I. klase;
Činovi oficira: potporučnik, poručnik (poručnik korvete *), kapetan (poručnik fregate *), kapetan I klase (poručnik bojnog broda *), major (kapetan korvete *), potpukovnik (kapetan fregate *), pukovnik (kapetan bojnog broda *);
Činovi generala i admirala: general-major (kontraadmiral *), general-potpukovnik (viceadmiral *), general-pukovnik (admiral *), general armije (admiral flote *). (Obeleženo sa * su činovi u Ratnoj mornarici).

Doživotni Vrhovni komandant Oružanih snaga SFRJ je bio Maršal Josip-Broz Tito. Posle njegove smrti (1980.) ovaj čin u JNA se ukida a ulogu Vrhovnog komandanta preuzima kolektivni organ tj. Predsedništvo SFRJ.

Jugoslovenska narodna armija svoje korene vuče iz narodno-oslobodilačke borbe (NOB) i Partizanskih odreda Jugoslavije. Tokom Drugog svetskog rata osnovana je 21. decembra 1941. godine u mestu Rudo Prva proleterska narodno-oslobodilačka udarna brigada Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), kao prva regularna vojna formacija partizanskih jedinica. Krajem Drugog svetskog rata, 1. marta 1945. godine, NOVJ dobija naziv Jugoslovenska armija (JA). Povodom proslave desetgodišnjice razvoja, 22. decembra 1951. godine, Jugoslovenska armija je preimenovana u Jugoslovensku narodnu armiju (JNA), čime je i formalno naglašen njen narodni, socijalistički i revolucionarni karakter. Po nekim vojnim procenama JNA je bila četvrta ili peta vojna sila u Evropi.

Cepanjem a kasnije i raspadom SFRJ Jugoslovenska narodna armija je izgubila koheziono jedinstvo i bila je urušena iznutra! Iznikla iz antifašističke borbe i stvorena od naroda i narodnosti u Jugoslaviji počela je da se raspada sa secesijom nekih jugoslovenskih republika (1991. godine). Nesrećno se povlačila sa teritorije Slovenije, Hrvatske i BiH a kasnije i sa teritorije Makedonije. Nacionalni kadrovski ključ se drastično promenio i JNA je izgubivši širu podršku pojedinih naroda i narodnosti u bivšoj SFRJ i zvanično ukinuta 20. maja 1992. godine proglašenjem Vojske Jugoslavije kao oružane sile Savezne Republike Jugoslavije.

ešarpa za starešine JNA

 

Državna himna SFRJ

Kovani novac i novčanice SFRJ (klik na slike)

Социјалистичка Федеративна Република Југославија
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socialistična Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) je bivša jugoslovenska država koja je postojala od kraja Drugog svetskog rata, sve dok se nije raspala tokom građanskog rata izmedju 1991 -1995.g. Ona je bila socijalistička država koju su činile teritorije Socijalističkih Republika:

Slovenija

Hrvatska

Bosna i Hercegovina

Srbija (sa pokrajinama Vojvodina i Kosovo)

Crna Gora

Makedonija

Formirana je na konferenciji AVNOJa u Jajcu, (od 29. novembra do 4. decembra 1943.) godine kao naslednica Kraljevine Jugoslavije pod imenom Demokratska Federativna Jugoslavija.

29. novembra 1945. godine menja ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, dok je 1963. godine konačno promenila ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Glavni grad SFRJ bio je Beograd. SFRJ se graničila sa Italijom i Austrijom na severozapadu, Mađarskom i Rumunijom na severu, Bugarskom na istoku i Grčkom i Albanijom na jugu. Zapadni deo republike je izlazio na Jadransko more.

Prvi predsednik posleratne Jugoslavije je bio Ivan Ribar, a predsednik Vlade je bio Josip Broz Tito.  1953. godine, Tito je postao predsednik, a 1974. godine je proglašen za doživotnog predsednika.

Jugoslavija je 1948. izbačena iz Informbiroa zbog nepristajanja da prihvati sovjetsko vođstvo u socijalističkim državama.

Za razliku od ostalih evropskih socijalističkih zemalja, SFRJ nikada nije bila članica Varšavskog ugovora, i održavala je bliske veze sa zapadnim vladama. SFRJ je bila osnivač (1961.g) i jedan od najvažnijih članova Pokreta nesvrstanih. Upravo zbog tog balansa između istoka i zapada, uživala je visoki ugled u svetu.

SFRJ je bila zemlja "samoupravnog socijalizma", sa jednopartijskim delegatskim sistemom predstavljanja, planskom privredom i specifičnim sistemom tzv. radničkog samoupravljanja.

Najznačajnija promena u granicama SFRJ se desila 1954 - Londonski memorandum, a susedna Slobodna Teritorija Trsta ukinuta Osimskim sporazumom1975.g Jugoslovenska Zona B, koja je pokrivala površinu od 515,5 km2, je postala deo SFRJ. Zonu B je već prethodno okupirala Jugoslovenska armija

.

Vojne Zastave JNA

Josip Broz Tito

(25.05.1892. -04.05.1980.)

Predsednik SFRJ i Vrhovni komandant Oružanih snaga SFRJ

 od 14.01.1953.g  do 04.05.1980.godine

Posle Titove smrti (04.05.1980), tenzije između naroda Jugoslavije su porasle. U junu 1991. Slovenija i Hrvatska su odlučile da prekinu sve veze sa ostalim republikama i postanu nezavisne države , što je bio kraj SFRJ (kako je proglasila Arbitražna komisija na Mirovnoj konferenciji za bivšu Jugoslaviju). Njih su pratile republike Makedonija u septembru 1991. i Bosna i Hercegovina u martu 1992. Republike Srbija i Crna Gora su bile protiv nezavisnosti ovih republika. Rat je vođen najpre u Sloveniji, zatim i u Hrvatskoj (1991-1995) i konačno u Bosni i Hercegovini. Rat u Bosni i Hercegovini je završen Dejtonskim mirom (21. novembar 1995). Srbija i Crna Gora su 27. aprila 1992. formirale Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je 2003. reformisana i preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. Ova država je prestala da postoji juna 2006. nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore.  

                                                             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sajt je konfigurisan za Internet Explorer i rezoluciju ekrana 1280x1024  * * *  poslednje  izmene su izvršene:   13-07-2016  Web-master:  Mil@n-14.ič-Postojna  e-mail: izvidjaci14cete@free.fr